fbpx
Hej ti! Zaprati nas!
Pratite nas! Veoma smo društveni 😉
Advertisement
Advertisement

Jednostavno & Korisno

Published

on

Često vas hvataju grčevi u mišićima i konstantno ste umorni? San vam je isprekidan i skloni ste glavobolji, tjeskobi i razdražljivosti? Žudite stalno za čokoladom? Imate aritmiju i slabu probavu?

Ako ste se u tome prepoznali, velika je vjerojatnost da patite od hipomagnezemije, odnosno manjka magnezija u organizmu.

Magnezij je jedan od četiri najzastupljenija minerala u našem organizmu koji je potreban za više od 300 tjelesnih funkcija. Najviše ga ima u našim kostima i zubima, a nešto manje u mišićima, mekim tkivima i stanicama. Našim je stanicama prijeko potreban za normalno funkcioniranje: one ga koriste za proizvodnju energije i stabilizaciju svojih membrana.

Svaka pojedina stanica ljudskog tijela zahtijeva dovoljno magnezija jer u suprotnom propada. Čvrste kosti i zubi, uravnoteženi hormoni, zdrav živčani i kardiovaskularni sustav, dobro funkcioniranje detoksifikacijskih puteva i još puno toga ovisi o dostatnoj količini magnezija u stanicama. Meka tkiva koja sadrže najveće koncentracije magnezija u tijelu uključuju mozak i srce – dva organa koja stvaraju veliku električnu aktivnost te koji mogu biti osobito osjetljivi na nedostatak magnezija.

Magnezij je važan za toliko mnogo vitalnih tjelesnih funkcija, a njegov je manjak upleten u toliko mnogo bolesti da su istraživači magneziju više puta pripisali čudotvornost zbog njegove moći u otklanjanju ili poboljšanju brojnih poremećaja. Trenutno, popis poremećaja koji imaju izravnu i potvrđenu vezu s kroničnim i akutnim nedostatkom magnezija je dugačak te uključuje mnoge bolesti čije se ustaljeno medicinsko liječenje obično ne usmjerava na manjak magnezija.

Magnezij se u tijelu koristi za mnoge vrste detoksikacijskih puteva i nužan je pri neutralizaciji otrovnih tvari, prekomjerno kiselih uvjeta koji se pojavljuju u tijelu, te u zaštiti od teških metala. Igra životno važnu ulogu u zaštiti tijela od navale sveprisutnih kemikalija koje je stvorio čovjek. Glutation, antioksidant kojeg tijelo prirodno proizvodi i detoksikator koji između ostalog uklanja živu, olovo i arsen treba magnezij za svoju sintezu.

Prema Marku Sircusu, u knjizi „Transdermalna terapija magnezijem“, manjak magnezija povećava stvaranje slobodnih radikala u tijelu i „uzrokuje propadanje glutationa što si ne smijemo priuštiti jer glutation pomaže u obrani tijela od štete uzrokovane pušenjem cigareta, izlaganjem radioaktivnom zračenju, kemoterapijom karcinoma te otrovnim tvarima kao što je alkohol i gotovo sve ostalo.“

Kada naše tijelo obiluje magnezijem (koji je u ravnoteži u odnosu na zalihe ostalih minerala), zaštićeni smo od taloženja teških metala i razvoja povezanih neuroloških bolesti. Dr. Carolyn Dean tako objašnjava da „istraživanja ukazuju na to da obilne zalihe magnezija štite moždane stanice od štetnih utjecaja aluminija, berilija, kadmija, olova, žive i nikla. Isto tako znamo da niske razine magnezija u mozgu doprinose taloženju teških metala u mozgu, što najavljuje Parkinsonovu i Alzheimerovu bolest. Čini se da se ti metali natječu s magnezijem da uđu u moždane stanice. Ako je zaliha magnezija niska, metali imaju puno lakši pristup.

Ovaj se neobično važan mineral naziva i „željezom biljnog svijeta“ zato što je njegova uloga u stvaranju klorofila (biljnog pigmenta) slična onoj koju ima željezo u stvaranju hemoglobina u našoj krvi.

Dobrobiti magnezija

1. Umiruje živčani sustav, poboljšava san i smanjuje tjeskobu

Magnezij regulira određene hormone u vašem organizmu koji imaju umirujući učinak na mozak, pridonose relaksaciji i opuštanju.

Upravo iz tog razloga manjak magnezija dovodi do slabije kvalitete sna, pa čak i do nesanice.

Ovaj mineral važan je za funkciju neurotransmitera koji se naziva GABA, a koji je zaslužan za lučenje serotonina, hormona sreće.

2. Podiže razine energije

Magnezij je važan i za aktivaciju adenozin trifosfata ili ATP-a.

Riječ je o glavnom skladištu energije unutar vaših stanica. Stoga, ako vam nedostaje ovog minerala, stalno ćete osjećati umor.

Manjak magnezija također znači da se i brže umarate tijekom fizičkih aktivnosti, potrebno vam je više kisika i imate veći broj otkucaja srca.

3. Poboljšava probavu

Magnezij neutralizira želučanu kiselinu te potiče kretanje stolice kroz crijeva, stoga je za one koji pate od zatvora jako važno da uzimaju ovaj mineral.

Magnezij također opušta mišiće u cijelom probavnom traktu, kao i stijenke crijeva, što je dobar poticaj pražnjenju.

Napomena: uzimate li dodatke prehrani s magnezijem, vaša bi probava trebala biti uravnotežena i normalna, no primijetite li da magnezij ima učinak pravog laksativa te da često obavljate nuždu ili imate proljev, to je znak da uzimate prevelike doze ovog minerala.

4. Uravnotežuje razine natrija, kalija i kalcija u organizmu

Manjak magnezija u organizmu negativno se odražava i na razine drugih minerala, poput kalija, kalcija i natrija. On, naime, pomaže transportu iona kalcija i kalija kroz stanične membrane.

U kombinaciji s kalcijem magnezij igra važnu ulogu u oblikovanju kosti te u sintezi DNK i RNK.

Također, u slučaju nedostatka magnezija kalcij se nepotrebno taloži u mekim tkivima u vašem organizmu.

Magnezij je izuzetno važan i za normalne kontrakcije mišića i za sam srčani ritam, kao i za provođenje živčanih impulsa.

5. Smanjuje grčeve, bolove i napetost u mišićima

Ako nemate u organizmu dovoljno magnezija, mogli biste osjećati grčeve u mišićima.

Magnezij je neophodan i za opuštanje i za kontrakciju mišića, kao i za normalno kretanje.

Ovaj mineral uravnotežuje razine kalcija, što je jako važno za normalno funkcioniranje svih mišića, pa tako i onog srčanog.

6. Ublažava migrenu i sprečava depresiju

Budući da magnezij pridonosi cirkulaciji krvi, sprečava suženje krvnih žila koje inače dovodi do povišenja krvnog tlaka te otpušta hormone za ublažavanje bolova, uzimanje ovog minerala može spriječiti ili barem ublažiti pojavu migrene.

Istraživanja su pokazala da su simptomi migrene oslabljeni kod onih ispitanika koji su uzimali dodatke prehrani s magnezijem.

Studije su pokazale da kod akutne migrene jako dobro pomaže intravenska primjena otopine magnezijeva sulfata.

Budući da magnezij potiče proizvodnju hormona serotonina, on uvelike pomaže i kod depresije. Neki stručnjaci smatraju da su jako niske razine magnezija u hrani jedan od važnih faktora koji pridonose sve većoj učestalosti depresije i drugih mentalnih oboljenja.

Također, ako u organizmu nedostaje ovog minerala, on je podložniji različitim alergijama.

7. Čuva zdravlje srca i krvnih žila

Neki magnezij nazivaju „mineralom sa srcem“ – ne bez razloga. On, naime, uvelike pomaže zdravlju ovog organa.

Osobe koje unose dostatne količine ovog minerala imaju puno manji rizik od srčanih oboljenja.

Sprječava kontrakcije i sužavanje krvnih žila koje dovode do povišenog krvnog tlaka.

Magnezij je ključan i u sprečavanju srčanog udara jer su neki slučajevi srčanog udara uzrokovani upravo grčenjem koronarnih žila, zbog čega srce na koncu ostaje bez kisika.

8. Pridonosi zdravlju kostiju i zuba

Manjak magnezija zapravo i nije lako ustanoviti, a za to postoji opravdan razlog. Čak 57 posto tog minerala nalazi se – u vašim kostima.

Magnezij je jako važan za metabolizam kalcija te za pretvaranje vitamina D u aktivan oblik u tijelu. Dakle, on je neizostavna karika u izgradnji čvrstih kostiju.

I ne samo to. Ako ste mislili da je kalcij najvažniji za vaše zube, to nije točno. Naime, brojna su istraživanja pokazala da je za zube (kao i za kosti) najvažniji – magnezij. Samo zahvaljujući njemu vaša zubna caklina može biti čvrsta i zdrava.

9. Ima snažan detoks učinak na organizam

Dr. Carolyn Dean, koja je napisala slavnu knjigu „Magnezijevo čudo“, naglašava koliko je magnezij važan u zaštiti mozga od utjecaja teških metala kojima smo izloženi poput aluminija, kadmija, olova, žive…

Nedostaje li vašem organizmu magnezija, prijeti vam i veći rizik od teških oboljenja poput Parkinsonove i Alzheimerove bolesti.

Također, glutation, prirodni antioksidans koji eliminira olovo, živu i arsen iz vašeg organizma, za svoju sintezu treba upravo – magnezij.

10. Smanjuje rizik od dijabetesa tipa 2

Procjenjuje se da gotovo 50 posto dijabetičara ima niske razine magnezija u krvi. Istraživanja su pokazala da osobama koje imaju manjak ovog minerala prijeti veći rizik od dijabetesa tipa 2.

Studija je također pokazala da se kod dijabetičara koji su svakodnevno uzimali visoke doze magnezija znatno popravilo stanje vezano uz razine šećera u krvi, kao i hemoglobina A1c, koji je ključan za mjerenje glukoze u krvi.

Hrana koja sadrži magnezij

kopriva
mišjakinja
špinat
prokulice
brokula
crni grah
mungo grah
bademi
indijski oraščići
avokado
krumpir
bučine sjemenke
banane
kvinoja
tamna čokolada

Problem s prirodnim izvorima magnezija

Ako su poljoprivredna zemljišta dovoljno zasićena mineralima, lisnato zeleno povrće, sjemenke, orašasti plodovi i cjelovite žitarice predstavljaju prilično vrijedne izvore magnezija. Međutim, određena se samonikla krmna hrana doista ističe, kao što su kopriva (860 mg na 100 grama) i mišjakinja (529 mg na 100 g) i pruža mnogobrojne krijepeće i hranjive koristi i u ljudskoj i u stočnoj prehrani, ponajviše zahvaljujući njihovu visokom mineralnom sadržaju. Alge, stari morski stanovnici, sadrže izvrsnu razinu kao i većina morskog bilja. Prisjetite se da su one neprestance oplakivane otopinom čiji je treći najzastupljeniji mineral – magnezij. I izvorna, neprerađena morska sol predstavlja vrlo vrijedan izvor magnezija, skupa s mineralima u tragovima.

Nažalost, teško je pouzdano opskrbiti tijelo dostatnom količinom magnezija, čak i dobro uravnoteženom, cjelovitom prehranom. Prije svega, moderni poljoprivredni postupci podupiru opću uporabu NPK gnojiva (dušik, fosfor i kalij). I kalij i fosfor predstavljaju suparnike magneziju u tlu te na vapnenastim tlima stvaraju razmjerni manjak magnezija (prisutni magnezij je vezan i stoga, nedostupan usjevima). Na pješčanim ili glinastim tlima koja su blago kisela često postoji stvarni manjak magnezija jer se magnezij ispire iz tla i zbog toga je također nedostupan usjevu. Ovo se otjecanje događa i kao posljedica kiselih kiša. Magnezij je zapravo jedan od najiscrpljenijih minerala u obradivim tlima. Kao sol na ranu, neprekidno nam se uvode nove hibridne biljke koje su uzgojene kako bi preživjele na tim mineralno iscrpljenim tlima. Naravno, kada životinje ili ljudi jedu mineralima siromašne plodove, to će prije ili kasnije uzrokovati bolest. Iako bi s aspekta hranjivosti organski uzgojeni usjevi trebali biti bolji ulog, to nije uvijek tako a dok ne saznate kako vaš farmer nadoknađuje minerale na svojim poljima, plaćate vlastitim zdravljem.

Magnezij i ostale hranjive tvari smanjuju se ili gube iz ploda nakon žetve rukovanjem, hlađenjem, prijevozom i skladištenjem čak i ako se svi ovi koraci „pravilno“ provedu. Višednevnim pohranjivanjem proizvoda u hladnjaku nakon kupovine nastavlja se gubitak hranjivih tvari neovisno o tome potječe li proizvod iz supermarketa ili s obližnje tržnice.

Prerada namirnica kao što su lisnato zeleno povrće, orašasti plodovi, sjemenke i cjelovite žitarice uzrokuje golemi gubitak magnezija premda su u pravilu njegov vrlo dobar izvor. Najveća količina magnezija iz žitarica – koja se nalazi u mekinjama i klicama – gubi se u procesu mljevenja cjelovitih žitarica radi bijelog brašna, koje se gotovo isključivo koristi u stotinama beživotnih prerađenih prehrambenih artikala. Kada pržimo orašaste plodove i sjemenke ili ekstrahiramo njihova ulja, magnezij se gubi. Kuhanje zelenog povrća uzrokuje izdvajanje zaliha magnezija u vodu za kuhanje bez obzira na njihovo obilje. Namirnice su podložne gubiti manje kalcija nego magnezija navedenim postupcima obrade, što doprinosi zabrinjavajućem prehrambenom preopterećenju kalcijem, o čemu ćemo uskoro govoriti.

Fluor iz pitke vode veže se s magnezijem čime se stvara gotovo netopljiv mineralni spoj koji završava pohranjen u kostima gdje njegova krhkost povećava rizik prijeloma. Voda bi zapravo mogla biti izvrstan izvor magnezija – kada bi potjecala iz dubokih bunara na čijem je izvoru prisutan magnezij ili iz ledenjačkih potoka koji su bogati mineralima. Gradski izvori vode za piće obično potječu iz površinskih voda, kao što su rijeke i potoci koje imaju nisku količinu magnezija. Čak i mnoge boce mineralne vode imaju prilično nisku količinu magnezija ili imaju vrlo visoku koncentraciju kalcija, ili oboje.

Kako nadoknaditi opasan manjak

Zbog upotrebe umjetnih gnojiva, koja su osiromašila tlo, brojne vrste voća i povrća koje su prije bile bogat izvor magnezija danas to, nažalost, više nisu.

Stoga nije nikakvo čudo da danas gotovo 80 posto ljudi u svijetu pati od deficita magnezija u organizmu.

Osim što su namirnice već sam po sebi osiromašene, njihovim se transportom, dodatnom obradom i pripremom gubi još više ovog dragocjenog minerala.

Još je jedna loša vijest vezana uz magnezij: čak i ako hranom unesete dovoljne količine tog minerala na dan, što je za žene otprilike 300, a za muškarce oko 400 mg, vaš će organizam od toga apsorbirati – samo trećinu! Na magnezij, naime, negativno djeluju želučana kiselina i probavni enzimi.

Imajte na umu i to da pojačanim znojenjem, primjerice ljeti i tijekom napornih fizičkih treninga, gubite puno magnezija. Stoga, bavite li se intenzivno sportom, morate još više paziti na dostatan unos.

Zbog brojnih dobrobiti jako je važno nadoknaditi svaki njegov manjak – pravilnom prehranom, koja uključuje što više namirnica bogatih magnezijem, ili uzimanjem kvalitetnih suplemenata.

No, budući da se magnezij puno lakše i bolje apsorbira preko kože, odnosno transdermalno, priuštite si kupke s magnezijevim kloridom ili magnezijevim sulfatom.

Dodaci prehrani s magnezijem

Uzimanje preparata koji sadrže magnezij može pomoći. No, problem je u tome što mnogi od njih sadrže prenisku dozu, ili se, što je posebno slučaj s tabletama obloženim šećerom, ne uzmu u dovoljnoj količini raspoređenoj tijekom cijelog dana. Rezultat toga je da osobe s pomanjkanjem magnezija često ne uzimaju dovoljne nadomjesne količine pa nema odgovarajuće nadoknade.

Potrebe za magnezijem ovise o nizu faktora, kao što su zdravstveno stanje, starosna dob, sastav hrane, konzumiranje alkohola, stres, trudnoća i dojenje pa tako dnevne minimalen potrebe za ovim mineralom se kreću prema sljedećem:

djeca: 170 mg dnevno

mladi: 350 mg dnevno

žene: 280 mg dnevno (sportaši više)

trudnice i dojilje: 350 mg dnevno

muškarci: 350 mg dnevno (sportaši više)

10 najčešćih suplemenata magnezija – bioraspoloživost, nuspojave, primjena

1.Danas u ljekarnama i trgovinama najčešće možemo naći magnezijev oksid, kojemu je bioraspoloživost vrlo niska pa se u organizmu apsorbira svega 4 posto!

Također, takvi dodaci prehrani s magnezijem imaju laksativan učinak, zbog čega ih mnogi izbjegavaju.

2. Magnezijev orotat – Ovo je relativno nepoznata kelirana kombinacija koja sadrži orotinsku kiselinu. Biološki je raspoloživ oblik te se proučavao njegov utjecaj na zdravlje srca. Ne smatra se najboljim izborom kao dodatak ishrani jer ne nudi nikakve posebne i dodatne koristi u odnosu na ostale oblike Mg dok može biti i deseterostruko skuplji. Iako se često promovira kao oblik Mg koji poboljšava sportske performanse i izdržljivost, nema dokaza koji to potvrđuju.

3. Magnezij karbonat je još jedan popularan, bioraspoloživi oblik magnezija koji se u našim želucima, pod utjecajem klorovodične kiseline, pretvara u magnezijev klorid (vidi iznad). Predstavlja dobar izvor Mg za osobe koje pate od loše probave i imaju problema s refluskom kiseline jer sadrži antacidna svojstva. Pomaže u sprječavanju nastanka migrena, kontrolira razinu fosfata u tijelu kod osoba koje se podvrgavaju dijalizi te se pokazao uspješnim u smanjenju simptoma pirofosfatne artropatije ili CPPD-a, vrlo bolne reumatske bolesti kod koje se kristali kalcijevog pirofosfat dihidrata talože u zglobovima i oko njih.

4. Magnezijev glutamat i aspartat – Ove dvije vrste Mg bi bilo preporučljivo izbjegavati jer glutaminske i asparaginske kiseline čine sastavni dio umjetnog sladila aspartama, odnosno, poznate su kao neurotoksične kad nisu vezane uz druge aminokiseline.

5. Magnezijev citrat, koji se jako dobro apsorbira u organizmu, ali ima laksativan učinak.

6. Dobar način opskrbe organizma magnezijem jest uzimanje magnezijeva malata, koji se lako apsorbira i nema laksativan učinak. Primjenjuje se kod bolova u mišićima, a pomaže kod fibromialgije.

7. Magnezijev taurat – Ovo je rjeđi oblik Mg koji će od najveće pomoći biti osobama koje imaju kardiovaskularne tegobe i bolesti jer sprječava aritmiju i štiti srce od oštećenja nastalih nakon srčanog udara. Lako se upija i ne djeluje kao laksativ. Magnezij i taurin zajedno stabiliziraju stanične membrane, smiruju neuromuskularne podražaje, snižavaju krvni tlak, poboljšavaju kontrakcije srčanog mišića te djeluju protiv zgrušavanja krvi i stvaranja tromboze.

Napomena: niske razine vitamina B6 iscrpljuju magnezij i taurin u tijelu.

8. Želite li izbjeći napetost mišića i kronične bolove te si osigurati bolji san i opuštanje, odaberite magnezijev glicinat. Riječ je o kombinaciji magnezija i glicina, aminokiseline koja pridonosi boljoj apsorpciji magnezija.

9. Magnezij klorid (heksaklorid, pročišćeni, nigari) – oblik minerala magnezija koji naš metabolizam pretvara u sve druge magnezijeve spojeve. Stoga direktno uzimanje otopine magnezij klorida u vodi predstavlja najbolji oblik unosa magnezija. Magnezij klorid možemo koristiti na dva načina, oralno ili putem kože. Drugi način je efikasniji i ima nekoliko prednosti. Napitak magnezijeva klorida, kao i ulje možete napraviti i sami u svojoj kuhinji.

Napitak – Recept: Zakuhajte litru vode i ostavite da se ohladi. U staklenu bocu naspite 33 grama magnezijeva klorida kupljenog u ljekarni i prelijte ohlađenom prokuhanom vodom.
Zatvorite bocu i protresite je da bi se sadržaj izmiješao. Mješavinu nije potrebno čuvati u hladnjaku.

Doziranje: Dnevna doza ovisi o bolesti i starosti osobe te varira od pola do tri male kavene šalice na dan.

Od 10 do 50 godina: pola male kavene šalice ujutro

Od 51 do 70 godina: jednu kavenu šalicu ujutro

Od 71 i dalje: jednu kavenu šalicu ujutro i jednu navečer

Otopinu je najbolje promiješati sa 1 dcl čaja ili voćnog soka da ublaži okus magnezij klorida.

10. Pojedinci koji trebaju malo pomoći s probavom kao što su djeca, stariji odrasli, te bilo tko sa smanjenom želučanom kiselinom ili crijevnom disbiozom, trebaju razmotriti homeopatski magnezij, zvani i tkivna sol ili biokemijska sol.

Transdermalni način unošenja magnezija

1. Kupke i mazanje uljem (tonikom) magnezij klorida

Magnezijev klorid je mineralni spoj koji se dobiva isparavanjem morske vode (heksaklorid). Dostupan je u granulama ili listićima od kojih se može praviti pripravak za oralno uzimanje, a od njega se radi magnezijevo ulje (za sprejanje i utrljavanje u kožu) i može se koristiti za kupke.

Dobrobiti magnezijeva klorida

snažno djeluje protiv infekcija
ublažava kronične i akutne bolove
pomaže kod bolesti dišnih organa
smanjuje kronični umor
poboljšava izgled noktiju, tena i kose
djeluje antikancerogeno

Kada se nanosi izravno na kožu, magnezijev klorid se trenutačno apsorbira u tkiva te znatno povećava razine magnezija u organizmu. Budući da magnezij pritom ne prolazi kroz probavni trakt, nema rizika od neugodnog laksativnog učinka.

Nanošenje ulja magnezijeva klorida na kožu pokazalo se i kao izvrstan način nadopune „zaliha“ magnezija kod sportaša koji su izloženi velikim fizičkim naporima.

Poslije tuširanja: ulje magnezija najbolje ja nanositi na čistu kožu nakon tuširanja (poprskajte torzo te noge i ruke). Nježno utrljajte i ostavite da se ulje apsorbira oko pola sata.

Za sportske napore: u ulje magnezija dodajte nekoliko kapi eteričnog ulja zimzelena te utrljavajte u kožu stopala i nogu ako ste izloženi većim sportskim naporima.

Masaža: ulje magnezija možete koristiti i za masažu tijela. Osim što ćete tako povećati razine magnezija, sama masaža će vas izvrsno opustiti.

Izrada ulja magnezija kod kuće

Sastojci:

1/2 šalice pročišćenog magnezijeva klorida
1/2 šalice destilirane vode
staklena zdjela + staklena bočica s raspršivačem

Priprema:

Zakuhajte vodu. U staklenu zdjelu stavite magnezijev klorid pa prelijte kipućom vodom.

Dobro izmiješajte tako da se potpuno otopi. Ostavite da se ohladi pa prelijte u staklenu bočicu s raspršivačem.

Ovo ulje magnezija možete čuvati na sobnoj temperaturi do 6 mjeseci.

Iako zapravo i nije riječ o pravom ulju, nego o mineralnoj otopini, naziva se uljem zbog donekle masnog osjećaja na koži poslije nanošenja.

Napomena: ako tek počinjete koristiti ovo ulje, mogli biste na koži osjetiti trnce i lagano peckanje, no neka vas to ne zabrinjava. Nakon nekoliko primjena koža će se naviknuti i moći ćete nesmetano koristiti ulje magnezija.

Koristiti svakodnevno, može i više puta dnevno, najbolje je mazati na bolna mjesta, trbuh, pazuhe, stopala. Dobro utrljati da se upije (klizav osjećaj, poslije se mogu na koži pojaviti sitni kristalići koje možete obrisati suhim ručnikom). Najčešće se koristi navečer za masažu cijeloga tijela i pusti ga se na koži do jutarnjeg tuširanja. Ispočetka je na koži prisutan osjećaj peckanja (potiče cirkulaciju, nadopunjuju se zalihe magnezija) i na koži ostane osjećaj kao nakon kupanja u moru. Koža postaje baršunasta, mišići su kompaktniji i povećava se pokretljivost zglobova. Svaki proizvođač m. ulja preporuča minimalan broj potisaka dnevno (uglavnom od 7-20 potisaka dnevno).

Pogodno je za korištenje kod djece. Ne mora se razrjeđivati kada se nanosi na kožu. S vremenom, kada se koža malo privikne, možete povećavati dozu.

Ako koža pocrveni i to crvenilo potraje duže od sat vremena, za slijedeće prskanje se napravi blaža otopina (s manje Magnezij klorida) ili se ranije ispere.

Može se prskati po cijelom tijelu, ali posebna preporuka je da se naprska po trbuhu i ispod pazuha jer tu je najbolja apsorpcija.

Također je primjećeno da se bolje spava ako se prije spavanja naprska na ova dva mjesta (odnosno – tri, jer imamo dva pazuha).

Za bolna mjesta, preporuka je da se naprave oblozi koji se mogu držati preko noći.

Kupka s magnezij kloridom

Australski holistički centar Utopia Health Care predlaže da se za optimalnu apsorpciju magnezija izležavate u vrućoj kupki u koju ste dodali ¼ – ½ šalice magnezijeva klorida (jeftin, može se kupiti u ljekarnama i trgovinama zdrave hrane), tri puta tjedno po 20 minuta. Opet, nemate li vremena za ležanje u kadi, dobro će doći i kupka za stopala.

2. Magnezijev sulfat (gorka ili epsomska sol)

Opskrbu organizma magnezijem možete povećati i tako da prakticirate kupke, odnosno namakanje u vodi s dodatkom gorke ili epsomske soli.

Gorka sol je magnezijev sulfat heptahidrat poznat još i pod nazivom epsomit odnosno epsomska sol prema engleskom gradu Epsonu u kojem je prvi puta destilirana iz vode.

Koristi se kao kozmetički proizvod, najčešće za kupke, ali svoju primjenu nalazi i u medicini, posebno kod probavnih problema.

S obzirom na laku dostupnost i pristupačnu cijenu, gorka sol jedan je od prirodnih načina kojima možete poboljšati kvalitetu života.

Magnezijev sulfat pomaže kod bolnih mišića i zglobova, nakon fizičkog napora, potiče detoksikaciju organizma, smanjuje stres, ublažava konstipaciju…

Primjenjuje se i intravenozno u nekim teškim fizičkim stanjima kao što su početak infarkta ili teški napadaji astme.

Kupka – tehnika

Gorku sol možete kupiti u gotovo svim ljekarnama te ponekim prodavaonicama zdrave hrane i kozmetike po cijeni od 40-ak kuna za 1 kilogram.

Ova kupka je idealan način da istodobno odmorite dušu i nahranite tijelo magnezijem, ali i sulfatima koji poboljšavaju apsorpciju nutrijenata, pridonose ispiranju toksina i ublažavaju migrene.

Prema britanskim istraživačima sa Sveučilišta u Birminghamu, idealna koncentracija za kupke koje podižu razinu magnezija su dvije šalice (500 g) gorke soli rastopljene u 57 litara tople vode (obujam standardne kade). Savjetuju namakanje od 12 minuta, 2 – 3 puta tjedno.

Temperatura vode za kupku treba biti jednaka ili slična temperaturi tijela, 37 – 38 °C, najviše 42 °C.

U kadu uđite tek kad se potpuno napuni vodom, tako da vam voda dopire do vrata, odnosno da vam voda prekrije ramena. Namjestite se što udobnije i ostanite u kupki 10 – 20 minuta. Po završetku, prema savjetu Kneippa, kupku završite kratkim polijevanjem ili tuširanjem hladnom vodom.

Mnogi ljudi kažu: nemam se vremena kupati u kadi ili navikao sam se tuširati. Da vas podsjetimo, bolje je odvojiti vrijeme za namakanje u kadi nego za čekanje u redu pred bolničkim šalterima, ali, i ohrabrit ćemo vas: čak i brčkanjem stopala u lavoru će se minerali ući u cijelo organizam za kratko vrijeme.

Napomena

Prema Marku Sircusu, u knjizi „Transdermalna terapija magnezijem“, koristi kupke od Epsomovih soli su kratkoročne iako su ugodne jer je magnezij-sulfat u organizmu teško asimilirati te se brzo gubi urinom. Magnezij-klorid koji se također može koristiti u kupkama lakše se asimilira i metabolizira pa ga je manje potrebno za apsorpciju.

Magnezij kao magični prirodni lijek za tegobe menopauze

U menopauzi ste i ne znate kako doskočiti neprestanim valunzima koje osjećate, nadutosti, bezvoljnosti, hormonskom disbalansu…? Rješenje postoji!

Naime, sve je veći broj studija koje otkrivaju golemu važnost dodatnog unosa magnezija za žene u menopauzi.

Evo kako ovaj magični mineral pomaže vašem optimalnom zdravlju i u kasnijim godinama:

vraća hormone u balans hraneći vaše stanice
potiče proizvodnju hormona estrogena, progesterona i testosterona
pridonosi zdravlju vaše štitnjače i jajnika
umiruje živčani sustav te snižava razine hormona stresa kortizola
poboljšava kvalitetu sna, koji je važan faktor za pravilan rad vaših hormona
stabilizira razine šećera u krvi te povećava osjetljivost na inzulin

Osim pravilnom prehranom, unos magnezija u menopauzi možete povećati kvalitetnim dodacima prehrani.

Jedna je studija pokazala da su se kod žena u menopauzi nakon oralnog unosa magnezija valunzi smanjili za čak 50 posto!

Kako biste dodatno povećali unos magnezija u menopauzi, možete birati sljedeće:

-transdermalno ulje magnezija, gel ili losion (koji se preko kože izvrsno apsorbiraju)
-kupke s epsomskom soli (primjenjujte ih jednom tjedno za bolju relaksaciju, smanjenje bolova u mišićima i kvalitetniji san)
-magnezijev klorid (možete ga primjenjivati u obliku kupke ili oralno – preporučena dnevna doza je 320 mg)

Što sve krade magnezij iz vašeg organizma?

Prehrana prerađenim, sintetičkim namirnicama, visoki udio šećera, alkohol i gazirana pića, svaki zasebno „rasipaju“ magnezij pošto je za metabolizam i detoksikaciju od tih većinom umjetnih namirnica potrebno puno magnezija. Prema dr. Natashi Campbell-McBride, tijelu treba najmanje dvadeset i osam molekula magnezija da bi preradilo jednu molekulu glukoze. Fosfati u gaziranim pićima i prerađenom mesu (narescima i hrenovkama) spajaju se s magnezijem čime nastaje netopivi magnezij-fosfat koji je tijelu neupotrebljiv.

I tanini i oksalati i fitinska kiselina, svaki pojedinačno, spajaju s magnezijem čineći ga nedostupnim tijelu ukoliko se pri pripremi hrane posebno ne pripazi na neutraliziranje nekih od spomenutih sastojaka. Zanimljivo je spomenuti da namirnice koje općenito sadrže magnezij (uz pretpostavku da su uzgojene na tlu bogatom mineralima) također sadrže i mnogo ovih antinutrijenata kao što su špinat (oksalati) i cjelovite žitarice (fitati).

Mnogi često propisivani farmaceutski lijekovi poticanjem mokrenja uzrokuju gubitak magnezija u tijelu, kao što su diuretici za hipertenziju; kontracepcijske pilule; inzulin; digitalis; tetraciklin i neki drugi antibiotici; te kortikosteroidi i bronhodilatori za astmu. Gubljenjem magnezija svaki simptom koji navedeni lijekovi „liječe“ s vremenom postaje teži.

Korištenje dodataka željeza ometa apsorpciju magnezija. Ako uzimate dodatke kalcija, vaša potreba za magnezijem raste i štoviše, kalcij neće biti pravilno apsorbiran niti probavljen ako nedostaje odgovarajuća količina magnezija te će uglavnom završiti opasno pohranjen u mekim tkivima. Magnezij je odgovoran za pretvorbu vitamina D u aktivni oblik koji dozvoljava apsorpciju kalcija te također upravlja otpremom kalcija do čvrstih tkiva gdje i pripada. Laktoza je još jedna prepreka apsorpciji magnezija (mlijeko prije svega nije dobar izvor tog minerala), zajedno s viškom kalija, fosfora i natrija.

Duševni i fizički stres i pripadajuća neprekidna proizvodnja adrenalina brzo iscrpe magnezij pošto adrenalin utječe na srčani ritam, krvni tlak, suženje krvnih žila i mišićnu kontrakciju – funkcije koje zahtijevaju stalne zalihe magnezija za rad bez teškoća. Živčani sustav ovisi o dostatnoj količini magnezija zbog njegovog umirujućeg djelovanja, uključujući miran san. Usput rečeno, hibernirajuće životinje održavaju vrlo visoke zalihe magnezija. Manjak magnezija ubrzat će začarani krug te proširiti učinke kroničnog stresa što dovodi do daljnje anksioznosti, razdražljivosti, umora i nesanice – mnogih simptoma adrenalinske iscrpljenosti – kao i do povišenog krvnog tlaka i srčanih bolova – simptoma srčane bolesti.

Depresija je također povezana sa stresom i manjkom magnezija. Za ravnotežu otpuštanja i prihvaćanja serotonina, hormona „zadovoljstva“, iz moždanih stanica potreban je magnezij.
Samo kada su prisutne dostatne zalihe magnezija možemo uživati duševnu i emocionalnu uravnoteženost.

Slabo zadržavanje magnezija u tijelu

Zbog još nepoznatih razloga, ljudsko tijelo ne zadržava osobito dobro magnezij; zasigurno ne tako dobro kao što na primjer zadržava kalcij ili željezo. Pojačano znojenje kod sportova izdržljivosti kao što su maratonsko trčanje ili naporne rutine vježbanja mogu opasno iscrpiti zalihe magnezija i ostalih elektrolita – doduše kalcij se tako ne gubi – rezultirajući drhtavicom, nesvjesticom te čak i napadajima i smrću. Oblivi znoja od kojih pate pojedine žene u menopauzi – također uzrokuju gubitak magnezija pa te opadajuće razine magnezija pogoršavaju njihove kratke živce, smetnje pri spavanju, napadaje panike, bolove u tijelu i depresiju. Ako te žene dođu u iskušenje da isprobaju moderne sojine proizvode da bi zavedene pokušale ublažiti svoje simptome, one će zapravo izgubiti još više magnezija jer će se on vezati s obilnim količinama fitata iz tih preparata.

Čak i ako unosite dovoljnu količinu magnezija, imajte na umu to da postoje određeni „kradljivci“ ovog minerala koji se kriju u lošoj prehrani, stresu i porocima.

Oni djeluju tako da dodatno troše vaše ionako predragocjene zalihe ovog važnog minerala.

Zaključak

Čak i uz idealne probavne uvjete, samo se dio magnezija iz hrane apsorbira – manje kada su tjelesne zalihe dovoljne, a više ako u tijelu postoji manjak. Ovo također vrijedi i za dodatke magnezija, a na tržištu ih postoji mnogo što Vas može zbuniti. Za prosječnu je osobu samostalna nadopuna magnezija bezopasna pogotovo ako znate da imate simptome koji bi mogli biti povezani s manjkom magnezija ili ste pod većim stresom. Višak magnezija se izlučuje urinom ili stolicom, a najuobičajenija reakcija na previše magnezija je rijetka stolica. Pojedinci sa zatajenjem bubrega ili bubrežnim oboljenjem, izrazito usporenom srčanom frekvencijom ili začepljenjem crijeva trebali bi izbjegavati terapiju magnezijem.

Podijelite ovu priču sa prijateljima! 😉
Advertisement
FOTO: nezavisne.com

Kolač koji i djeca mogu da prave, a vrhunski

Ovaj kolač je jednostavan i brz za napraviti, toliko jednostavan da ga i djeca mogu praviti.

Najzinimljivije je da je preukusan i brzo ga nestane.

Potrebno je:

300 g mljevenog plazma keksa

100 g margarina

100 g šećera u prahu

2 svježe banane

1 kruška

1 vrećica vanilin šećera

120 g mljevenih oraha

I još treba:

4 svježe banane

1 vrećica šlag kreme

200 ml mlijeka

Izraditi margarin sobne temperature sa šećerom u prahu, u smjesu dodati ribanu krušku i ispasirane banane. Smjesu lagano promiješati kašikom. Zatim dodati mljeveni plazma keks, vanilin šećer i orahe. Na foliju razvaljati smjesu, poredati banane uzdužno, zarolati i ostaviti na hladno da se stisne. Ohlađene rolne dekorisati umućenom šlag kremom, mljevenom plazmom ili orasima. Kako god, bićete oduševljeni!

Podijelite ovu priču sa prijateljima! 😉
Advertisement
Nastavi da čitaš...

U poređenju sa jabukama, banane sadrže četiri puta više proteina, dva puta više ugljenih hidrata, tri puta više fosfora, pet puta više vitamina A i željeza.

Banane sadrže tri vrste šećera: fruktozu, saharozu i glukozu. Pored toga sadrže i mnoga vlakna, a upravo ova kombinacija čini da osećaj sitosti dugo traje. Istraživanja su pokazala da su samo dvije banane dnevno dovoljne za 90-minutni trening.

Ipak, energija nije i jedina dobrobit ovog čudesnog voća.

DEPRESIJA

Sudeći prema rezultatima nedavnog istraživanja sprovedenog među osobama koje pate od nekog oblika depresije, banana se može koristiti i kao lijek.

Za ovo je zaslužan protein triptofan, koji tijelo pretvara u serotonin poznatiji kao hormon sreće i zadovoljstva. Slijedeći put kada vas bude mučio PMS, zaboravite na pilule protiv bolova, već radije pojedite ovo fantastično voće.

ANEMIJA

Kako obiluju gvožđem, banane utiču na stvaranje hemoglobina u krvi i tako pomažu kod anemije.

KRVNI PRITISAK

Ovo južno voće sadrži vrlo malo soli. Ako ga redovno konzumirate umanjićete šanse i za moždani udar.

MOZAK

Tako je, banane utiču na rad mozga, a jedno istraživanje je pokazalo da učenici koji ujutru jednu banane imaju bolju koncentraciju tokom dana.

KONSTIPACIJA

Kako su bogate vlaknima, banane pomažu da brzo prevaziđete problem zatvora, bez upotrebe laksativa.

MAMURLUK

Imali ste burnu noć? Bez brige, jedan ekspresni milk-šejk od banane oslobodiće vas glavobolje dok kažete keks. Ukoliko dodate i jednu kašičicu bagremovog meda, umirićete želudac, ali i nadoknaditi šećer.

JUTARNJE MUČNINE

Umanjićete ih, a možda i potpuno eliminisati ukoliko užinate ovo slasno voće.

UJED KOMARACA

Kako bi smirili otok od ujeda komarca ili sličnog insekta, na iritirano mjesto utrljajte unutrašnju koru od banane.

ŽIVCI

Banane obiluju vitaminom B koji pomaže da se smiri nervni sistem. Ukoliko radite stresan posao, odlučite se da upravo ovo voće pojedete za užinu.

CRIJEVA

Ovo čudotvorno voće se zbog svog mekog sastava koristi i kao dijetalna hrana protiv crijevnih bolesti.

REGULIŠE TEMPERATURU

Trudnice na Tajlandu redovno konzumiraju banane kako bi bebama bilo “dovoljno hladno kad se rode”.

U poređenju sa jabukama, banane sadrže četiri puta više proteina, dva puta više ugljenih hidrata, tri puta više fosfora, pet puta više vitamina A i gvožđa.

Možda bi, sada kada sve ovo znamo trebalo promjeniti narodnu poslovicu i reći da: Jedna BANANA na dan, tjera doktora iz kuće van.

Podijelite ovu priču sa prijateljima! 😉
Advertisement
Nastavi da čitaš...
FOTO: pozitivanstav.com

8 namirnica koje će, čak nekoliko puta, ubrzati vaš metabolizam

Svaki čovek poseduje svoju brzinu metabolizma u organizmu.

Ali, ako dovoljno spavate, vežbate, pijete dosta vode i pravilno se hranite – to će ga, sigurno,  ubrzati, a kao bonus dobićete dobro zdravlje i regulisanje telesne težine.

Danas vam predstavljamo spisak napirnica, koje će  nekoliko puta ubrzati vaš metabolizam.

Dodajte ih u svoj jelovnik i posmatrajte kako vas suvišni kilogrami napuštaju i vi postajete zdraviji i vitaliniji:

1. Ljute papričice

Istraživanja su pokazala da kunzumiranje ljute paprike ubrzava metabolizam, čak za 25-30%. Stvar je u tome da nas začinjena hrana tera da se znojimo, više nego uobičajeno. To je povezano s kapsaicinom – jedinjenjem koje utiče na receptore bola u organizmu.

On povećava cirkulaciju krvi i metabolizam, aktivirajući  vaše telo da brže sagoreva masnoće.To znači da se vaša masnoća pretvara u tečnost 20 minuta nakon što pojedete jednu ljutu papričicu, ili porciju dobro začinjene hrane.

2. Jabuke i kruške

Jabuke i kruške su najbolji saveznici kada je u pitanju borba sa suvišnim kilogramima. I to nije samo zbog njihove niske kaloričnosti, već i zbog toga  ovo voće značajno ubrzava metabolički proces u organizmu.

To potvrđuju i studije sprovedene na državnom Univerzitetu u Rio de Žaneiru, tokom kojih je utvrđeno da su žene, koje su jele po 3 jabuke ili kruške dnevno, izgubile više kilograma, od onih koje ih nisu konzumirale.

3. Čija semenke

One su neprevaziđen proizvod u cilju smanjenja težine, moćan su izvor kalcijuma, omega-3 masnih kiselina i antioksidanata. U sebi sadrže 20% proteina, 34% masti i 25% dijetetskih vlakana. Konzumirajući ove semenke izgledaćete mlađe, postaćete energičnije i osećaćete se mnogo zdravije i vitalnije.

4. Semena lana

Laneno seme čisti organizam od toksina, normalizuje metabolizam, smanjuje nivo šećera u krvi i umanjuje apetit. Stvar je u tome da masne kiseline, koje sadrži u sebi laneno seme, aktiviraju rad lojnih ćelija u telu, pomažući topljenju viška masti u organizmu. Zato je idealan produkt za mršavljenje.

Pomaže u gubljenju suvišnih kilograma, kao i održavanju telesne težine u normali. Od lanenog semena možete napraviti napitak, koji će pomoći gubljenju suvišnih kilograma na zdrav način, bez gladovanja kao i održanju željene težine, bez jo-jo efekta.

5. Cimet

Postoji mnogo korisnih svojstava cimeta. On poboljšava ten, snižava holesterol, ubrzava protok krvi, savršen je za srce, stomak, creva i što je najvažnije – najbolji začin za topljenje masnoća u organizmu – jedan od jednostavnih načina za rešavanje ovog problema.

Možete jednostavno koristiti cimet kao dodatak svim jelima, po četvrtinu kašičice na svaki obrok, piti jabukovu vodu sa cimetom, ili napraviti poseban napitak za gubitak telesne težine i piti ga redovno, u intervalima.

6. Banane

Verovali ili ne, banane su  mnogo korisne i  mogu vam poboljšati zdravlje i život. Vaša svakodnevna ishrana mora da sadrži neko voće, a ako već možete da birate, naš savet su banane.

Banane poboljšavaju varenje, smanjuju apetit i postiču organizam na mršavljenje, pa ako držite bilo kakvu dijetu, dobro je da u svoju ishranu ubacite i dve banane na dnevnom nivou. Istraživanja su pokazala da su samo dve banane dovoljne da vam znatno poboljšaju organizam i da učine da se osećate bolje i zdravije.

7. Kafa i zeleni čaj

Odavno nije tajna da  kafa i zeleni čaj  veoma efikasno ubrzavaju metabolizam. A takođe, oni sadrže veliku količinu antioksidanasa, pomažu snižavanju nivoa šećera u krvi i sagorevanju  masnoća. Bitno je razumeti da kafa, kao i zeleni čaj, moraju biti visokog kvaliteta i moraju se konzumirati u umerenim količinama.

Ova dva napitka mogu da vas umire, međutim, to nije sve. Kafa i zeleni čaj ubrzavaju metabolizam, puni su antioksidanasa, snižavaju nivo šećera u krvi (podrazumeva se da pri konzumaciji nećete dodati šećer), pomažu sagorevanju masnih naslaga, čak, u određenoj meri i uklanjanju celulita.

8. Brokoli

Ukoliko izbegavate brokoli promenite to. Brokoli je važan izvor kalcijuma, vitamina C, K i A. Tu su i antioskidansi i folna kiselina. Osim toga, brokoli vam itekako ubrzava metabolizam.

Podijelite ovu priču sa prijateljima! 😉
Advertisement
Nastavi da čitaš...

Medicina za lečenje stresa uglavnom nudi samo lekove, a evo kako da izlečite stres bez lekova i loših navika, po savetu čuvenog srpskog doktora Branimira Nestorovića!

Današnji način života je veoma stresan (posebno ako živite u Srbiji). Danas je potpuno poznato da je stres jedan od glavnih uzročnika infarkta, hipertenzije, psihičkih problema i čega sve ne. Većina ljudi se od stresa brani uzimanjem lekova, posebno anksiolitika (Bensedin i Apaurin su deo kulture u Srba). Iako se radi o relativno sigurnim lekovima (predoziranje se uglavnom viđa kod osoba sklonih prekomernoj upotrebi alkohola), imaju negativan efekat na kognitivne funkcije, a u pojedinim slučajevima dovode do zavisnosti.

Kao klasično školovan lekar, primetio sam odavno da osim lekova, medicina ne nudi nikakve druge postupke ili opcije (npr. esencijalna ulja, tehnike disanja, relaksacione tehnike, jogu itd). Moderna medicina se ponaša kao da ovaj deo terapije uopšte ne postoji.

U svim savetima za smanjenje stresa postoji savet da promenite način života. Lično smatram da je to uglavnom nemoguće, usled socijalnih uslova u kojima se nalazimo.  Dalje, trebalo bi suzbijati nezdrave navike koje nam pomažu da savladamo stres. Tu na prvom mestu spadaju pušenje i alkohol. Prekomerna upotreba tableta za smirivanje dovodi do obrntuog efekta. Cohen u studiji iz 1995 nalazi da je polovina pacijenata koji su dolazili zbog napetosti i paničnih stanja imalo kao uzrok prekomernu primenu benzodiazepina (Bensedin, Apaurin i slični) ili alkohola.Ne treba se povlačiti u sebe, jer to potencira stres,a treba izbegavati jedenje velike količine nezdravih proizvoda (grickalica, slatkiša). Buljenje u telefon takođe neće pomoći da se stres suzbije, kao i prekomerno spavanje. Ni istresanje na druge osobe nije rešenje (poseno ako niste šef, pa niste u poziciji da to koristite).

Najpre, uvek pokušajte da izbegnete stres. Naučite se da kažete ne, ne preuzimajte više obaveza nego što možete da obavite. Posebno ako se radi o aktivnostima koje se obavljaju istovremeno. Multitasking (obavljanje više aktivnosti paralelno) je jedan od najvažnijih uzroka stresa. Iako žene bolje podnose multitasking, ni one ne bi trebalo da preteruju sa prihvatanjem gomile obaveza.Izbegavajte osobe koje su stresne za vas (po parapsihološkom tumačenju to su osobe koje vam oduzimaju energiju tzv. “energetski vampiri”). Posle kontakta sa njima, osećate se iscrpeno. Kontrolišite svoju okolinu. Ako vas nerviraju vesti, isključite TV i nemojte čitati novine. Ako vas guranje i gužva pri odlasku na posaonerviraju, pokušajte sa alternativnim, manje opterećenim putem (iako je možda duži). Efekat promene ponekad ima odlično dejstvo.

Podelite osećanja sa osobama oko sebe, naučite da praštate

Ukoliko se nađete u stresnoj situaciji, slobodno izrazite svoje mišljenje (suzbijanje stvara napetost). Ukoliko vas neko gnjavi, ljubazno se izvnite i kažite da imate hitne obaveze.

Pokušajte da se prilagodite situaciji. Ako ste u kolima zaglavljeni u saobraćaju, umesto da se nervirate, shvatite to kao priliku da slušate omiljenu muziku (zapamtite na 432 Hz).Kada se pojavi neki problem, zapitajte se kakav će on imati značaj za godinu dana i videćete da će se problem umanjiti. Ako ste perfekcionista, pokušajte da smanjite očekivanja od sebe i drugih.
Ako je situacija takva da ne može da se kontroliše, prihvatite je. Ne pokušavajte da se borite ako nema izgleda na uspeh. Podelite osećanja sa osobama oko sebe, naučite da opraštate.

Kada sve ovo pročitam, shvatam da u stvari treba imati realnije ciljeve u životu, jer iz njih potiču naše anksioznosti. Većina našeg stresa proističe iz socijalnih interakcija, straha od neprihvatanja,  straha od ismevanja, da nećemo biti voljeni. Ovi su strahovi iracionalni, potencirani savremenim trendovima (kao da je važno koliko imaš lajkova na FB, ako imaš pored sebe osobu koja je voli).

Kretanje je nezaobilazno u suzbijanju stresa. Šetajte psa, vozite biciklu, idite peške do prodavnice, igrajte uz muziku. Nova istraživanja ukazuju da fizička aktivnost povećava srčani rad. Srce svojim delovanjem na mozak (vidi post o tome) dovodi do stimulacije mozga, a posebno hipokamusa. Poznato je da stres posebno oštećuje ovaj deo mozga i dovodi do njegove atrofije. Usled ovoga osobe u stresu često zaboravljaju stvari (hipokampus je deo mozga gde se nalazi memorija.  American Psychological Association kaže “fizička aktivnost dovodi do komunikacije srca sa bubrezima i mišićima,uz koordinaciju ovog procesa preko mozga. Ova komunikacija organskih sistema je prava vrednost fizičke aktivnosti. Ovo uopšte ne znači da morate iči u teretanu ili trčati kilometrima (ovo je čak uzrok stresa), dovoljna je umerena fizička aktivnost (brza šetnja, penjanje uz stepenice umesto liftom).

Povezujte se sa drugim osobama i razgovarajte sa njima. Ljudska komunkacija ne nezamenljiva (i sve redja). Najteža kazna u zatvoru je samica (mada mi se čini da savremena omladina već živi u samici, uz smartfon doduše).

Konačno, najvažnije, pokušajte da u sve što radite unesete zabavu i zadovoljstvoSmehje kaže stara mudrost, najbolji lek za sve bolesti. Dokazano je da osobe koje se više smeju imaju bolju funkciju imunog sistema, nići nivo stres hormona, manje osećaju bol, imaju opuštene mišiće (pa time manje bolova u vratu i leđima), nižu učestalost infarkta. Smeh suzbija napetost i depresiju, a poseduje i moćnu socijalnu komponentu. Ljudi vole osobe koje se smeju, one privlače druge ljude, često su lideri u svojoj sredini. Osoba koja se smeje izbegava konflikte.

Hobiji su veoma važni u suzbijanju stresa. Ukoliko se posle stresnog dana posvetite nečemu što volite (kao što ja u sred noći pišem ovaj blog), osetićete se opuštenije i zadovoljnije.

Podijelite ovu priču sa prijateljima! 😉
Advertisement
Nastavi da čitaš...

MoŽda vam se svidi...